h1

Dolaskom ljepšeg vremena djeca uživaju u igri boraveći više u prirodi, na svježem zraku i suncu. Međutim, uz zabavu potreban je i oprez jer u prirodi vrebaju i neke opasnosti. Pošto dolazi sezona krpelja donosim vam informacije što sve morate znati o krpeljima i kako se zaštititi. 
Krpelji su u prirodi rasprostranjeni vrlo široko. Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji i na čovjeku se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus). Od bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj najčešće su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis.

GDJE SE U PRIRODI NALAZE KRPELJI?

Krpelji se smještaju na listovima i granama grmova, niskog raslinje do visine oko jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma i na istaknutim vršcima grančica krpelji  raširenih nožica čekaju da kraj njih prođe neko toplokrvno biće (životinja, čovjek). 
Krpelji se najlakše prihvate ako je odjeća od materijala s dlačicama (vuna, flanel) na kojima se krpelji najlakše zadrže.

KAKO PREPOZNAJU NAŠU PRISUTNOST I KOGA NAPADAJU?

Krpelj se popne na vršak trave ili grančice grmlja i tu nepomično čeka da se približi životinja ili čovjek. Krpelj je slijep, ali ima brkove s kemijskim senzorima na prednjem paru nogu pa može otkriti najslabije toplinske tokove, pokrete i blage mirise. Tako otkrije odgovarajuće žrtve na koje se pričvrsti svojim nožicama i prijeđe na njih. Obično su to mali šumski sisavci i ptice, ali i čovjek. Krpelj nakon prijelaza obično šeta po tijelu i traži najpovoljnije mjesto gdje može svojim oštrim rilcem ubosti u kožu i sisati krv. Najčešće su to topli i vlažni dijelovi tijela s tanjim slojem kože npr. pregibi, vlasište, pazuh, ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha. 
Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu.

OPĆE MJERE ZAŠTITE PRILIKOM BORAVKA U PRIRODI

1.    Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele)
2.    Izbjegavajte odjeću tamnih boja te nosite odjevne predmete svjetlijih boja radi lakšeg uočavanja krpelja. Također, treba misliti da se krpelji zbog dlačica na odjeći od vune i flanela lakše prihvaćaju na njih pa je potrebno izbjegavati odjeću od navedenih materijala pri planiranju odlaska u prirodu. Isto tako, glavu je potrebno zaštiti kapom ili maramom.
3.    Kod šetnje koristite se obilježenim stazama
4.    Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu obraslom gustim raslinjem i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
5.    Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izložene dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača)
6.    Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pogledajte cijeli tijelo djeci i vama (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to ima obično dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo-nekoliko sati „šeta“ po tijelu tražeći pogodno mjesto za ugriz
7.    Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak..)
8.    Kod djece se krpelj često nađe na glavi zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli pa može lakše pokupiti krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Stoga je izuzetno bitno djeci nakon povratka pregledati uz cijelo tijelo i vlasište. 
9.    Po povratku iz prirode svakako se otuširajte

UKLANJANJE KRPELJA S TIJELA

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije jer je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen te ga je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati od uboda. 
Za skidanje krpelja potrebno je dobro oprati ruke te uzeti pincetu i prebrisati je antiseptikom. Krpelja treba skinuti uz pomoć pincete (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavi, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvući iz kože te ako ste ga izvukli cijelog na kožu nanijeti antiseptik.
Krpelja nemojte ničime premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom ni sl.), ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, lakše se prenese zaraza.
Liječniku se trebate javiti ako se nakon ugriza krpelja pojavi osip, crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, povišena temperatura ili zimica.



KOJE BOLESTI MOGU PRENIJETI KRPELJI?

Ubod krpelja potpuno je bezbolan jer se prilikom uboda izlučuju tvari sa anestetskim djelovanjem. Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć već je dovoljno samo pravilno ukloniti krpelja s kože. Krpelju je potrebno nekoliko sati od trenutka prihvaćanja da uspije prenijeti zarazu (dovoljna infektivna doza) te je važno ukloniti krpelja što prije jer je rizik od infekcije veći što je boravak krpelja na tijelu duži.
Najčešće bolesti koje krpelji mogu prenijeti su krpeljni meningoencefalitis i Lyme borelioza (Lajmska bolest).

Krpeljni meningoencefalitis je virusna upala mozga i moždanih ovojnica. Bolest se javlja sedam dana nakon uboda zaraženog krpelja. Početak bolesti sličan je gripi (povišena temperatura, slabost, glavobolja) a zatim nakon desetak dana dolazi do kočenja šije, povraćanja, intenzivne glavobolje što ukazuje na znakove upale možda ovojnice. Rjeđe dolazi i do upale mozga sa specifičnim znakovima bolesti vrtoglavice, pospanosti te slabosti mišića. Liječenje se provodi u bolnici, posebno kod najtežih slučajeva bolesti.

Lyme Borelioza (Lajmska bolest) je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi. Bolest obično počinje kožnim promjenama, najčešće na nogama na mjestu uboda krpelja. To je obično crvenilo koje se širi oko mjesta uboda. Uz to se jave i opći simptomi bolesti poput povišene temperature, glavobolje, slabosti mišića, svrbež i bolnost na mjestu uboda te s tim simptomima bolest i završi. Ako se bolest proširi onda zahvaća i živčani sustav s teškim oštećenjem živaca, pa čak i upalom moždanih ovojnica i mozga. Katkada dolazi do upale srčanog mišića ili jakih upala zglobova s kasnijim oštećenjima. Bolest se liječi antibioticima.

SREDSTVA ZA ODBIJANJE KOMARACA (REPELENTI) odbijaju djelomično i krpelje pa se mogu primijeniti nanošenjem na kožu na mjestima do kojih dopire odjeća (zapešća, gležnjevi, vrat) ili prskanjem odjeće ako su u obliku raspršivača.
Osim općih mjera zaštite, može se provesti i specifična zaštita cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojom se sprečava nastanak navedene bolesti prije, odnosno poslije uboda krpelja. Cijepljenje je opravdano kod šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u  endemskim krajevima. Prema potrebi o cijepljenu se posavjetuje s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo.

                                
Zdravstvena voditeljica