Na temelju članka 26. Zakona o radu (Narodne novine, br. 94/13. i 127/17.), članka 19. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14., 118/14. i 154/14.) te članka 43. Statuta Dječjeg vrtića Zeko, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Zeko, nakon savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, na 27. sjednici održanoj dana 17.12.2018. godine, donijelo je:

 

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) Dječji vrtić Zeko (u daljnjem tekstu: Poslodavac) uređuje izbor radnika i zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće i novčane naknade radnika, zaštita na radu, zaštita privatnosti i dostojanstva radnika, zabranu diskriminacije, obveza čuvanja podataka, odlučivanje o statusu radnika i prestanak radnog odnosa, zaštita prava iz radnog odnosa, odgovornost radnika za povrede obaveza iz radnog odnosa te druga pitanja u svezi s radnim odnosima.

Članak 2.

Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na sve radnike koji su s poslodavcem sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.

Članak 3.

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u slučajevima kada je zakonom, podzakonskim aktom, sporazumom sklopljenim između sindikata i poslodavca, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom položaj radnika uređen povoljnije od položaja iz ovoga Pravilnika.

Članak 4.

Prigodom stupanja radnika na rad ravnatelj je dužan upoznati radnika s propisima iz radnih odnosa te organizacijom rada i zaštitom na radu.

Ravnatelj je dužan omogućiti radniku bez ograničenja uvid u odredbe ovoga Pravilnika i drugih akata kojima su uređeni radni odnosi, odnosno prava i obveze radnika i poslodavca.

Članak 5.

Radnik je dužan obavljati ugovorene poslove savjesno, stručno i u skladu s važećim propisima te prema uputama ili radnim nalozima ravnatelja.

Prava i obveze radnika i poslodavca iz ugovora o radu, zakona i ovoga Pravilnika ostvaruju se od dana početka rada radnika kod poslodavca.

 

II. IZBOR RADNIKA I ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Sklapanje ugovora o radu

Članak 6.

O potrebi zapošljavanja novih radnika odlučuje upravno vijeće na prijedlog ravnatelja, uz suglasnost Gradonačelnika grada Slatine (u daljnjem tekstu: Osnivač) te sukladno zakonu i drugim propisima.

Članak 7.

O zasnivanju radnog odnosa za koji nije potrebno raspisati natječaj odlučuje ravnatelj.

U ostalim slučajevima o zasnivanju radnog odnosa odlučuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja, uz suglasnost Osnivača te nakon provedenog javnog natječaja.

Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i poslodavca.

Odluka o rezultatu natječaja dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na natječaj zajedno s natječajnom dokumentacijom predanom u izvorniku.

Članak 8.

Kada su zakonom ili drugim propisom za obavljanje pojedinih poslova utvrđeni posebni uvjeti, radni odnos može se zasnovati samo s osobom koja ispunjava te uvjete.

Članak 9.

Ugovor o radu u ime poslodavca sklapa ravnatelj.

Ugovor o radu smatra se sklopljenim kada se ravnatelj i osoba s kojom se namjerava sklopiti ugovor suglase o bitnim odredbama ugovora.

Kod sklapanja ugovora o radu ravnatelj može od osobe s kojom se namjerava sklopiti ugovor tražiti samo podatke koji su neposredno vezani za obavljanje ugovornih poslova.

Članak 10.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu mora sadržavati podatke o:

– strankama te njihovu prebivalištu odnosno sjedištu,

– mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

– nazivu, naravi ili vrsti rada, odnosno popisu ili opisu poslova na kojima se radnik zapošljava,

– danu početka rada,

– očekivanom trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme,

– trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, odnosno načinu određivanja trajanja toga odmora,

– otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno poslodavaca,

– osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

– trajanju redovitog radnog dana ili tjedan.

U slučaju kada se odredbama ugovora o radu upućuje na primjenu odredaba zakona, podzakonskog akta, kolektivnog ugovora te ovoga Pravilnika, odredbe tih akata primjenjuju se neposredno.

 

Članak 11.

Tajnik je dužan radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Članak 12.

Ravnatelj može bez natječaja neposredno s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme do 60 dana kad se ispune pretpostavke za takvo zapošljavanje sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Članak 13.

Ravnatelj i radnik u okviru uvjeta rada, kada za to imaju interes, mogu sklopiti aneks ugovora kojim mijenjaju pojedine uglavke ugovora o radu.

 

Ugovor na određeno vrijeme

Članak 14.

Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

Ravnatelj može zaključiti o potrebi sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, obavljanjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Pod objektivnim razlozima iz stavka 2. ovoga članka za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme podrazumijeva se:

– zamjena privremeno nenazočnog radnika,

– privremeno povećanje opsega posla,

– privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba,

– ostvarivanje određenog programa ograničenog trajanja ( npr. program predškole),

– privremeno zapošljavanje osobe koja ne ispunjava uvjete do zapošljavanja radnika s potrebnim uvjetima, ali ne dulje od pet mjeseci,

– drugi razlozi utvrđeni propisom ili godišnjim planom i programom rada.

Ravnatelj ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju privremeno nenazočnog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 4. ovog članka.

Članak 15.

Ravnatelj je dužan radniku koji je zaposlen kod poslodavca na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je zaposlen na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kada se radi o obavljanju poslova s istim ili sličnim stručnim zvanjima i vještinama.

Članak 16.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje ispunjenjem uvjeta ili istekom roka utvrđenog u tom ugovoru.

O prestanku ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj izvješćuje radnika pismenim putem.

 

Provjera radnikovih sposobnosti

Članak 17.

Prije izbora radnika, odnosno prije sklapanja ugovora o radu trebaju se provjeriti radne i druge (stručne, zdravstvene, psihofizičke) sposobnosti osobe koja traži zaposlenje.

Prethodno provjeravanje sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se testiranjem, određivanjem osobi da obavi neki posao, razgovorom, upućivanjem osobe na liječnički pregled i sl.

Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovog članka snosi poslodavac.

Članak 18.

Prethodno provjeravanje sposobnosti iz članka 17. ovoga Pravilnika obavlja Upravno vijeće Dječjeg vrtića Zeko, odnosno povjerenstvo koje Upravno vijeće Dječjeg vrtića Zeko imenuje svojom odlukom.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dostavlja Upravnom vijeću Dječjeg vrtića Zeko, pisano izvješće o radnim i drugim sposobnostima osobe koja traži zaposlenje.

Potrebnu zdravstvenu i psihofizičku sposobnost za rad kod poslodavca, osoba koja traži zaposlenje dokazuje ispravama samo ovlaštene zdravstvene ustanove.

Probni rad

Članak 19.

Prigodom sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme utvrđuje se probni rad.

Trajanje probnog rada i način imenovanja osoba koje prate probni rad radnika uređuje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.

Članak 20.

Ako radnik zadovolji na probnom radu, ugovor o radu ostaje u potpunosti na snazi.

Ako radnik ne zadovolji na probnom radu, redovito mu se otkazuje ugovor o radu uz otkazni rok od sedam dana.

Pripravnici i volonteri

Članak 21.

Pripravnici su osobe koje se prvi put zapošljavaju na poslovima odgojitelja ili stručnog suradnika uz uvjet stažiranja, odnosno polaganja stručnog ispita.

Prava i obveze poslodavca i pripravnika uređuju se ugovorom o radu.

Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na određeno vrijeme.

Poslodavac može u skladu s godišnjim planom i programom rada radi pripremanja za polaganje stručnog ispita primiti pripravnika na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ugovor o stručnom osposobljavanju se mora sklopiti u pisanom obliku.

Članak 22.

Pripravnički staž traje godinu dana.

Nakon isteka pripravničkog staža pripravnik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme do isteka pripravničkog staža, dužan je položiti stručni ispit u roku godine dana.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos.

 

III. RADNO VRIJEME

Članak 23.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme radnika raspoređuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme radnika raspoređuje se jednokratno ili dvokratno.

Članak 24.

Raspored radnog vremena utvrđuje ravnatelj pisanom odlukom.

Ravnatelj je dužan obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Radnik može napustiti radno mjesto prije kraja radnog vremena samo uz dopuštenje ravnatelja.

Radnik je obvezan evidentirati početak i kraj radnog vremena. Način evidentiranja radnog vremena određuje ravnatelj.

Članak 25.

Ravnatelj može sklopiti s radnikom ugovor o radu s nepunim radnim vremenom kada narav i opseg posla, odnosno potrebe rada ne zahtijevaju rad u punome radnom vremenu.

Ako radnik s kojim je sklopljen ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, radi kod još jednog ili više poslodavaca, ravnatelj treba s drugim poslodavcima dogovoriti raspored radnih obveza i ostvarivanje radnikovih prava iz radnog odnosa.

Ravnatelj može radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, rasporediti radne obveze u sve dane u tjednu ili samo u neke dane u tjednu.

Članak 26.

Rad radnika u nepunom radnom vremenu se izjednačuje s radom radnika u punom radnom vremenu kod ostvarivanja prava na odmor između dva uzastopna radna dana, tjedni odmor, trajanje godišnjeg odmora i plaćenog dopusta te prava koja se temelje na trajanju radnog odnosa kod poslodavca.

Članak 27.

Ravnatelj je dužan razmotriti zahtjev radnika koji radi puno radno vrijeme za promjenu i sklapanje ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, kao i radnika koji radi u nepunom radnom vremenu za sklapanje ugovora o radu u punome radnom vremenu ako postoje mogućnosti za takvu promjenu rada.

Promjeni ugovora o radu prema stavku 1. ovoga članka ne prethodi natječaj ni drugi formalni postupak.

Članak 28.

Ravnatelj može uvesti prekovremeni rad u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada, nemogućnosti pravodobnog zapošljavanja potrebnog radnika te u drugim slučajevima prijeke potrebe.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne može trajati duže od zakonom propisane granice.

Ravnatelj je dužan o prekovremenom radu pisanim putem izvijestiti radnika.

Iznimno od stavka 3. ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava ravnatelja da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev ravnatelj je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

 

IV. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 29.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na stanku u trajanju 30 minuta.

Vrijeme korištenja stanke određuje ravnatelj pisanom odlukom.

Dnevni i tjedni odmor

Članak 30.

Radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno tijekom svakoga vremenskog razdoblja od 24 sata.

Članak 31.

Dani tjednog odmora radnika su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi subotom i nedjeljom, osigurat će mu se tijekom sljedećeg tjedna korištenje neiskorištenog tjednog odmora.

Dan tjednog odmora iz stavka 2. ovoga članka određuje ravnatelj.

Članak 32.

Određivanje i trajanje godišnjeg odmora, plaćenog i neplaćenog dopusta utvrđuje se kolektivnim ugovorom.

Odluka o rasporedu i korištenju godišnjeg odmora može se donijeti u usmenom ili pisanom obliku. Kad se odluka donosi u pisanom obliku, raspored i korištenje godišnjeg odmora se utvrđuje za sve radnike i dostavlja na oglasne ploče u svim objektima poslodavca. Odluka se smatra dostavljenom danom objavljivanja na oglasnoj ploči.

 

V. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGE NOVČANE NAKNADE

Članak 33.

Visina, povećanje, naknade i rok isplate plaće uređeni su kolektivnim ugovorom.

U smislu ovog Pravilnika plaćom se smatra bruto plaća koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez, porez na dohodak i neto plaću koja se isplaćuje radniku.

VI. ZAŠTITA NA RADU

Članak 34.

Poslodavac provodi zaštitu na radu radi osiguravanja nesmetanog rada radnika i sigurnog boravka djece i ostalih osoba u Vrtiću.

Provođenje zaštite na radu sastavni je dio radnih obveza svih radnika Vrtića.

Pravila zaštite na radu

Članak 35.

Preventiva zaštite na radu obuhvaća planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima kod poslodavca s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu.

Zaštita na radu se provodi prema osnovnim, posebnim i priznatim pravilima zaštite na radu, u skladu sa zakonom i provedbenim propisima.

Radnici su obvezni primjenjivati pravila zaštite na radu tako da se poslovi obavljaju na siguran način, spriječi ozljeda na radu, profesionalna te druga bolest ili smrt, a korisnicima usluga siguran boravak u vrtiću.

Tijela nadležna za provedbu zaštite na radu

Članak 36.

Za provođenje zaštite na radu ovlašteni su upravno vijeće, ravnatelj, ovlaštenik zaštite na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu.

Članak 37.

Upravno vijeće:

– utvrđuje programe zaštite na radu na radnim mjestima i u okolišu vrtića,

– donosi plan evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednih okolnosti,

– utvrđuje mjere i sredstva za provođenje i unapređivanje zaštite na radu,

– obavlja druge poslove zaštite na radu utvrđene općim aktima vrtića.

S programima i mjerama zaštite na radu iz stavka l. ovoga članka upravno vijeće upoznaje sindikalnog povjerenika.

Članak 38.

Ravnatelj:

– imenuje radnu skupinu za izradu procjene opasnosti ili izradu procjene opasnosti ugovara s osobom ovlaštenom za izradu procjene rizika,

– poduzima mjere radi sprječavanja nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,

– skrbi o osiguravanju potrebitog broja radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje te pružanje prve pomoći,

– omogućuje upoznavanje radnika s odredbama zaštite na radu,

– izdaje naloge radnicima o otklanjanju nedostataka koji ugrožavaju život i zdravlje radnika,

– omogućuje radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev zdravstveni pregled,

– provodi mjere zabrane pijenja alkoholnih pića i uzimanja sredstava ovisnosti,

– provodi mjere zabrane pušenja u prostoru Vrtića,

– privremeno udaljava s rada radnika kojega zatekne pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,

– prati i razmatra podatke u svezi s povredama na radu i profesionalnim bolestima,

– skrbi o pravodobnoj prijavi radnikove povrede na radu,

– određuje vođenje propisane evidencije i knjige nadzora,

– izvješćuje inspektora rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj ozljedi radnika,

– obavlja druge poslove prema propisima, statutu vrtića i odredbama ovoga pravilnika.

Članak 39.

Ovlašteni predstavnik za poslove zaštite na radu (u daljem tekstu: ovlaštenik) može biti radnik koji je položio opći dio stručnog ispita iz zaštite na radu prema programu i na način utvrđen propisima.

Ovlaštenik obavlja poslove sukladno zakonu i drugim propisima iz područja zaštite na radu.

Članak 40.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu štiti i promiče prava radnika u svezi sa zaštitom na radu i obavlja druge poslove za koje je ovlašten sukladno zakonu i drugim propisima iz područja zaštite na radu.

Povjerenika radnika zaštite na radu biraju između sebe radnici vrtića pod uvjetima, na način i u postupku prema odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu se bira na razdoblje od četiri godine.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo tijekom radnog vremena osposobljavati se na trošak poslodavca.

Prava i obveze radnika u svezi zaštite na radu

Članak 41.

Ravnatelj je dužan osigurati osposobljavanje radnika za rad na siguran način, dati mu obavijesti i upute u svezi s njegovim mjestom rada i poslovima:

– prije početka rada,

– kod promjene u procesu rada,

– kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,

– kod uvođenja nove tehnologije,

– kod upućivanja radnika na novi posao.

Članak 42.

Radnik je dužan obavljati ugovorne poslove s dužnom pozornosti i pri tome skrbiti o svojoj sigurnosti i zdravlju te sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

U skladu sa stavkom 1. ovoga članka radnik je obvezan:

– prije početka rada pregledati mjesto rada te o uočenim nepravilnostima izvijestiti ravnatelja ili ovlaštenika (stručnjaka za zaštitu na radu)

– pravilno rabiti strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,

– pravilno rabiti propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju nakon uporabe treba vratiti na odgovarajuće mjesto,

– pravilno rabiti i svojevoljno ne isključivati, preinačavati ili uklanjati sigurnosne naprave na uređajima koje koristi (strojevi, aparati, alati, postrojenja, zgrade),

– odmah izvijestiti ravnatelja ili ovlaštenika (stručnjaka za zaštitu na radu) o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika,

– posao obavljati u skladu s pravilima struke te propisanim uputama,

– prije napuštanja mjesta rada ostaviti sredstva rada tako da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada,

– surađivati s poslodavcem, ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite na radu.

Članak 43.

Radnici imaju pravo tražiti od ovlaštenih tijela Vrtića stvaranje uvjeta za obavljanje poslova na siguran način te odbiti obavljanje poslova ako bi im zbog toga prijetila opasnost za život zdravlje odnosno sigurnost.

Radnik ne mora započeti s obavljanjem ugovorenih poslova niti to od njega ravnatelj može tražiti ako radnik nije osposobljen za obavljanje poslova bez ugrožavanja svojega života i zdravlja kao i života i zdravlja drugih radnika.

Članak 44.

Radniku se jamči da u slučaju ozbiljne neposredne i neizbježne opasnosti može napustiti svoje radno mjesto i opasno područje bez dovođenja u nepovoljniji položaj zbog svog postupka.

Radnik može odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog propuštanja primjene propisanih pravila zaštite na radu.

Sredstva rada i osobna zaštitna sredstva

Članak 45.

U vrtiću se smiju rabiti samo sredstva rada i osobna zaštitna sredstva koja su ispravna i izrađena prema pravilima zaštite na radu i procjeni opasnosti.

Ispravnost sredstava rada i osobnih zaštitnih sredstava mora se ispitati prije njihova stavljanja u uporabu.

Ispitivanje sredstava rada i osobnih zaštitnih sredstava treba se obaviti u radnim prostorijama ili prostoru gdje će se sredstva uobičajeno rabiti.

Radnik koji čuva osobna zaštitna sredstva, dužan ih je detaljno pregledati kod svakoga izdavanja odnosno primitka.

Članak 46.

Pregled strojeva i uređaja obavlja se u rokovima određenim propisima, standardima i godišnjim planom i programom rada.

Članak 47.

Poslodavac obavlja ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima:

– prije nego što se počnu rabiti,

– svakodnevno,

– u rokovima određenim godišnjim planom i programom rada,

– poslije popravka odnosno rekonstrukcije.

Ispitivanje strojeva i uređaja obavlja se prema provedbenim propisima koje donese ministar rada i prema odgovarajućoj tehničkoj dokumentaciji.

Sigurnost rada i zaštita radnika

Članak 48.

Kod ustrojstva rada i rasporeda radnog vremena ravnatelj je dužan voditi posebnu skrb o radnicima sa smanjenom radnom sposobnosti.

Članak 49.

U svim prostorima vrtića (unutarnjim i vanjskim) zabranjena je konzumacija duhanskih proizvoda.

Znakovi o zabrani konzumacija duhanskih proizvoda stavljaju se na vidna mjesta u prostorima vrtića.

Članak 50.

Radnicima je zabranjeno uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije stupanja na rad i tijekom rada, te njihovo unošenje u radne prostorije.

Ravnatelj ili osoba koju ovlasti, dužna je prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zloporabu sredstava ovisnosti.

Pod prikladnim mjerama iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se mjere primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, koje u pravilu obuhvaćaju aktivnosti:

– sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore,

– izvještavanja i osposobljavanja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu učinkovitost,

– izrade i provedbe prevencije ovisnosti na radnom mjestu u skladu sa stvarnim potrebama,

– uređivanja protokola suradnje ravnatelja ili ovlaštenika (stručnjaka za zaštitu na radu), radnika službe medicine rada i povjerenika radnika za zaštitu na radu u provođenju mjera sprječavanja zloporabe sredstava ovisnosti,

– uređivanja postupka provjere radnika da li je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Članak 51.

U slučaju osnovane sumnje ravnatelj je ovlašten provesti postupak provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.

Provjeru radnika da li je pod utjecajem alkohola ili drugoga sredstva ovisnosti, obavlja ravnatelj ili osoba koju on za to pisano opunomoći.

Provjera radnika za kojega postoji osnovana sumnja da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, može se provesti samo uz radnikov pristanak.

Provjera alkoholiziranosti radnika obavlja se alkometrom ili drugim prigodnim uređajem, postupkom ili sredstvom.

Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja ili ako radnik uskrati pristanak za provjeru.

O provjeri da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti vodi se zapisnik.

Radnika za kojega se utvrdi da je pod utjecajem alkohola ili drugoga sredstva ovisnosti, ravnatelj je dužan udaljiti s radnog mjesta.

Ako radnik odbije napustiti mjesto rada, ravnatelj ili druga osoba koja obavlja provjeru, treba se za pomoć obratiti najbližoj redarstvenoj službi.

Članak 52.

Ravnatelj ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola, ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvan bolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti te da uzima supstitucijsku terapiju.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, upravno vijeće može, na prijedlog ravnatelja, zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti toga radnika za obavljanje povjerenih mu poslova.

Članak 53.

Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obvezan omogućiti postupanje hitne medicinske pomoći.

Prvu pomoć mora pružiti svaki radnik koji je za to osposobljen.

Ormarić za prvu pomoć s potrebnim sanitetskim materijalom mora biti postavljen tako da može biti dostupan radnicima u svakoj prigodi.

Članak 54.

U slučaju evakuacije i spašavanja prvo se evakuiraju djeca i radnice pa zatim druge osobe, a tek onda imovina Vrtića.

Izvješćivanje radnika, evidencija i isprave

Članak 55.

Ravnatelj je dužan obavještavati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu, sukladno zakonu i općim propisima o radu.

Članak 56.

Evidenciju i isprave u svezi sa zaštitom na radu čuvaju se i vode na način i pod uvjetima propisanim zakonom i provedbenim propisima.

Evidencije i isprave u svezi sa zaštitom na radu vodi tajnik ili osoba koju ravnatelj za to ovlasti.

 

VII. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita privatnosti radnika

Članak 57.

Radnik treba pravodobno dostaviti poslodavcu odgovarajuće osobne podatke utvrđene propisima o evidenciji u oblasti rada, a radi ostvarenja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke za obračun poreza na dohodak i obrađivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i dr.

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.

Štetne posljedice nepravodobne dostave podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka snosi radnik.

Poslodavac ne smije bilo kojim mjerama tražiti od radnika dostavljanje osobnih podataka koji su u može bitnoj svezi s ostvarivanjem prava drugih radnika.

Članak 58.

Osobne podatke o radnicima može prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ravnatelj ili radnik kojega za to ravnatelj pisano opunomoći.

Osobni podaci radnika mogu se dostavljati trećim osobama samo uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 59.

Ravnatelj je dužan imenovati radnika koji će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.

Pod uznemiravanjem i spolnim uznemiravanjem smatraju se radnje utvrđene posebnim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Kada ravnatelj ili osoba koju on ovlasti za primanje ili rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika (u daljem tekstu: imenovana osoba) neposredno uoči da radnik uznemirava ili spolno uznemirava druge radnike, dužan ga je upozoriti na povrede obveza iz radnog odnosa.

Ako radnik nastavi s ponašanjem iz stavka 2. ovoga članka, ravnatelj ga je dužan udaljiti s radnog mjesta, odnosno s mjesta kršenja radnih obveza, a prema potrebi i iz prostora vrtića.

Ako radnik odbije postupiti prema nalogu iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj treba pozvati redarstvenu ili zaštitarsku službu da osigura provođenje naloga o udaljenju.

Članak 60.

Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan treba podnijeti pritužbu ravnatelju ili radniku kojeg je ravnatelj ovlastio za primanje i rješavanje pritužbi vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

U skladu s pritužbom radnika ravnatelj ili imenovana osoba, dužni su u roku do osam dana od dana dostave pritužbe provesti postupak i utvrditi istinitost činjenica o uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Ravnatelj ili imenovana osoba, obvezni su pažljivo ispitati svaki navod radnika, paziti na postupak provjere i ispitivanja da se ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

Radnik za kojega postoji osnovana sumnja da je uznemiravao ili spolno uznemiravao druge radnike, dužan je ravnatelju istinito, u potpunosti iznijeti obranu za navode za koje se tereti.

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik ili odvjetnik.

Odbijanje radnika da postupi prema stavku 4. ovoga članka smatra se povredom obveza iz radnog odnosa.

Ako ravnatelj ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 61.

Kada utvrdi radnikovo skrivljeno ponašanje u svezi s uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem drugih radnika, ravnatelj treba, ovisno od težine povrede obveza iz radnog odnosa, izdati radniku upozorenje zbog skrivljenog ponašanja ili predložiti upravnom vijeću da se radniku otkaže ugovor o radu.

Članak 62.

U odnosu na prikupljene podatke i činjenice te u odnosu na poduzete i predložene mjere zaštite dostojanstva radnika, ravnatelj ili imenovana osoba su obvezni štititi privatnost i dostojanstvo svih sudionika i doprinositi atmosferi međusobnog uvažavanja i poštivanja zaposlenih radnika, nezavisno od njihovog hijerarhijskog položaja u radnoj sredini.

Osobni podaci radnika koji su utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika predstavljaju poslovnu tajnu i ne smiju se priopćavati trećima.

Povreda odredbi o tajnosti podataka predstavljaju tešku povredu ugovora o radu.

Članak 63.

Ako ravnatelj ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

 

VIII. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 64.

U vrtiću je zabranjena diskriminacija u svim pojavnim oblicima.

Pod pojavnim oblicima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, zapošljavanja, napredovanja, profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.

Pod izravnom diskriminacijom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se stavljanje u nepovoljniji položaj osoba na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkoga ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog i obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja i spolne orijentacije.

Pod neizravnom diskriminacijom podrazumijeva se naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa prema kojoj se osobe stavljaju u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 3. ovoga članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim kada se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem te primjerenim i nužnim sredstvima za njihovo postizanje.

Članak 65.

Dužnost je svih tijela poslodavca i radnika pratiti i upozoravati na bilo koji oblik nastanka izravne ili neizravne diskriminacije.

Članak 66.

Uz pristanak osobe koja je može bitna žrtva diskriminacije, tijela poslodavca su dužna prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima.

Kada pravobranitelji iz stavka 1. ovoga članka to zahtijevaju, tijela poslodavca dužna su im u roku do 15 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti sve podatke i tražene isprave u svezi s diskriminacijom.

 

IX. OBVEZA ČUVANJA PODATAKA

Članak 67.

Dužnost čuvanja profesionalne i poslovne tajne obvezuje radnika i nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca, osim u situacijama kada je to odredbama posebnih zakona propisano, odnosno u postupcima pred nadležnim tijelima.

 

X. ODLUČIVANJE O STATUSU RADNIKA I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Članak 68.

O statusu radnika odlučuju ravnatelj i upravno vijeće.

U svezi sa stavkom 1. ovoga članka ravnatelj:

– izvješćuje radnika o prestanku ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme,

– izvješćuje radnika s navršenih 65 godina života i 15 godina staža osiguranja o prestanku ugovora o radu,

– upućuje radnike na prethodni i redoviti liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova,

– imenuje osobu koja će osim njega biti ovlaštena nadzirati prikupljaju li se osobni podaci radnika, obrađuju, koriste i dostavljaju trećima zakonito,

– u slučajevima propisanim zakonom izvješćuje prosvjetnog inspektora o uvođenju prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena,

– sklapa s radnikom pisani sporazum o prestanku ugovora o radu,

– izdaje radniku pisano upozorenje kada radnik krši obveze iz radnog odnosa,

– privremeno udaljuje s posla radnika protiv kojega je pokrenut i vodi se kazneni ili prekršajni postupak za neko od kaznenih ili prekršajnih djela propisanih člankom 25. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, br. 10/97., 107/07. i 94/13.),

– izvješćuje pripravnika o prestanku ugovora o radu ako ne položi stručni ispit u zakonskom roku,

– kod otkaza ugovora o radu provodi postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom i osigurava dokaze o razlozima za otkaz ugovora o radu,

– prati izvršenje donesenih odluka u svezi s prestankom ugovora o radu i trajanju otkaznih rokova,

– radniku u roku do osam dana od dana prestanka radnog odnosa dostavlja njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, te mu izdaje potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa kod poslodavca,

– obavlja druge poslove za koje je ovlašten propisima, statutom i drugim općim aktima poslodavca.

U svezi sa stavkom 1. ovoga članka upravno vijeće:

– odlučuje prema prijedlogu ravnatelja o izboru i zasnivanju radnog odnosa te donošenju odluka o redovitom ili izvanrednom otkazu ugovora o radu,

– odlučuje na prijedlog ravnatelja o upućivanju na liječnički pregled radnika kojem je narušeno zdravstveno i psihofizičko stanje u mjeri koja bitno smanjuje njihovu radnu sposobnost (izvanredni pregled),

– daje prethodnu suglasnost na sklapanje sporazuma sa sindikalnim povjerenikom,

– odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa,

– obavlja druge poslove za koje je ovlašten propisima, statutom i drugim općim aktima poslodavca.

Prestanak radnog odnosa

Članak 69.

Radni odnos može prestati samo u slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Ugovor o radu može otkazati poslodavac i radnik.

Postupak otkazivanja ugovora o radu se provodi sukladno zakonu.

Otkazni rokovi

Članak 70.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je:

– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina,

– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u kod poslodavca proveo neprekidno deset godina,

– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset i više godina.

Radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 i više godina, otkaz i rok iz prethodnog stavka povećava se za dva tjedna ako je radnik u trenutku otkazivanja ugovora o radu navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako ima za to osobito važan razlog.

Članak 71.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Otpremnina za otkaz ugovora o radu

Članak 72.

Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu, uz uvjet od najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Otpremnina se, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije propisano, određuje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, ali najviše u iznosu šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Pod ostvarenom plaćom iz prethodnog stavka podrazumijeva se bruto plaća radnika.

 

XI. ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 73.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od upravnog vijeća ostvarenje toga prava.

Ako upravno vijeće u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

 

XII. ODGOVORNOST RADNIKA ZA POVREDE OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 74.

Obveze svih radnika u radnom odnosu kod poslodavca jesu da prema uputama danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavlja preuzeti posao.

Radnik je dužan pridržavati se odredbi zakona i drugih propisa te općih akata poslodavca.

Članak 75.

Neizvršavanje obveza iz radnog odnosa, kršenje pravila ponašanja utvrđenih ovim Pravilnikom i drugim općim aktima te narušavanje ugleda poslodavca i njegovih radnika povlači stegovnu odgovornost.

Članak 76.

Lakše povrede radne obveze su:

– učestalo kašnjenje na posao ili samovoljno napuštanje posla,

– neopravdani izostanak s posla jedan dan,

– neuredno čuvanje sredstava za rad, materijala ili druge povjerene dokumentacije,

– neuredno vođenje evidencija ili druge povjerene dokumentacije,

– nepažljivo ili nemarno rukovanje opremom, uređajima, alatom, uslijed čega je mogla nastupiti šteta,

– svaka druga radnja kojom je povrijeđena radna obveza, a nema obilježje teške povrede radne obveze.

Članak 77.

Teže povrede radne obveze jesu:

– ponavljanje lakših povreda radnih obveza,

– neizvršavanje, neopravdano odbijanje izvršenja ili nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza,

– neopravdani izostanak s posla duže od jednog dana,

– nedozvoljeno korištenje sredstvima poslodavca,

– učestalo kršenje propisa o zaštiti na radu i zaštiti od požara,

– odavanje poslovne i profesionalne tajne određene zakonom, drugim propisom, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima poslodavca,

– zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti,

– namjerno ili zbog krajnje nepažnje nanošenje znatnije materijalne štete,

– izazivanje ili poticanje nereda, tučnjave te grub i neprimjeren odnos prema drugim radnicima, djeci, roditeljima i drugim osobama,

– otuđenje ili uništavanje imovine poslodavca,

– zlouporabe korištenja bolovanja,

– uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava iz radnog odnosa,

– izravna ili neizravna diskriminacija drugog radnika, uznemiravanje i spolno uznemiravanje,

– neosnovano odbijanje radnika da se angažira u izvanrednim okolnostima (u slučaju više sile i izvanrednog povećanja obujma rada te drugim slučajevima prijeke potrebe),

– sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, za svoj ili tuđi račun, a bez odobrenja ravnatelja odnosno upravnog vijeća,

– sudjelovanje u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata,

– ne obavještavanje nadležne osobe o bolesti ili drugoj okolnosti koja radnika onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu, ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima radnik prilikom izvršenja obaveza iz ugovora u radu dolazi u kontakt,

– ne obavještavanje nadležne osobe u roku od 3 dana o nastupu privremene nesposobnosti za rad, odnosno u istom roku ne dostavljanje liječničke potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju,

– konzumacija duhanskih proizvoda u unutarnjem i vanjskom prostoru poslodavca, odnosno za vrijeme radnog vremena,

– dolazak na rad pod utjecajem alkohola ili opijata, odnosno njihovo uzimanje za vrijeme rada ili unošenje na radno mjesto,

– ponašanje koje nanosi štetu ugledu poslodavca,

– skrivljeno ponašanja koja povlači za sobom kaznene posljedice,

– odbije pristupiti liječničkom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za obavljanje određenih poslova,

– ostala skrivljena ponašanja predviđena zakonima i drugim propisima, Statutom, Etičkim kodeksom i drugim općim aktima poslodavca koja predstavljaju tešku povredu obveza iz rada i u svezi s radom.

Članak 78.

Za povrede obveza iz članaka 76. i 77. ovog Pravilnika radniku se može izreći mjera:

1. usmena opomena

2. pisano upozorenje

3. redoviti otkaz

4. izvanredni otkaz.

Usmenu opomenu i pisano upozorenje izriče ravnatelj, a odluku o redovitom i izvanrednom otkazu donosi upravno vijeće.

 

XIII. DOSTAVLJANJE PISMENA

Članak 79.

Pismena u svezi s otkazom ugovora o radu i zaštitom prava iz radnog odnosa dostavljaju se radniku neposredno na radnome mjestu. Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju dostavljač i radnik. Radnik treba na dostavnici sam označiti nadnevak primitka pismena. Ako radnik odbije primitak pismena, dostavljač će zabilježiti vrijeme i razloge odbijanja, a pismeno će ostaviti u prostoriji u kojoj radnik radi.

Kada radniku pismeno nije dostavljeno na radno mjesto, treba mu pismeno dostaviti poštom vlastitom dostavom ili putem javnog bilježnika na njegovu adresu. U slučaju odbijanja prijema pismena prilikom dostave ili nepoznate adrese radnika, dostavljanje će se obaviti isticanjem pismena na oglasnoj ploči vrtića.

Kada je pismeno istaknuto na oglasnoj ploči vrtića, dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od tri dana od dana isticanja pismena.

 

XIV. VIDEO NADZOR I ALARMNI SUSTAV

Članak 80.

Video nadzor objekta i alarmni sustav kao sredstvo zaštite objekta postavljeni su u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe i propisima iz zaštite na radu.

Osim slučajeva iz stavka 1. ovog članka, video nadzor i alarmni sustav služi i kao dokazno sredstvo u slučaju kršenja radnih obveza utvrđenih zakonskim i drugim propisima, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima poslodavca.

Poslodavac je dužan istaknuti obavijest da je objekt pod video nadzorom.

 

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Ovaj Pravilnik može se mijenjati i dopunjavati samo na način i u postupku po kojem je donesen.

Članak 82.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o radu iz siječnja 2004. godine.

Članak 83.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči vrtića.

KLASA: 011-01/18-01/5

URBROJ:2189/02-41/02-18-1

U Slatini, dana 17.12.2018. godine

 

PREDSJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA
Martina Tepeš